Svako ko je vozio i jedan i drugi oseti razliku u prvih nekoliko sekundi. Električni auto ne „uzima zalet“ — krene odmah, glatko i bez prekida, u jednom neprekinutom naletu. Benzinac, čak i brz, ubrzava u talasima: motor se uvija, menjač prebaci, pa opet ispočetka. Razlika nije samo u tome da je jedan jači nego u tome kako sila stiže do točkova.
Ono što osećaš je obrtni moment, ne snaga
Vredi razdvojiti dve stvari koje se često mešaju. Snaga govori koliko brzo motor obavlja rad i najviše određuje najveću brzinu. Ali ono što te zalepi za sedište pri kretanju jeste obrtni moment, sila kojom motor okreće točkove. Ubrzanje zavisi pre svega od obrtnog momenta na točkovima, a tu se elektromotor i benzinski motor ponašaju potpuno različito.
Elektromotor daje pun moment od nule
Elektromotor razvija najveći obrtni moment praktično od mirovanja. Čim pritisneš pedalu, puna sila je tu bez čekanja, bez uvijanja, bez kašnjenja. Nema ni praznog hoda dok turbina ne „uhvati“, ni trenutka u kome se kvačilo i menjač pripremaju; veza između pedale i ubrzanja je gotovo trenutna. Zato električni auto „skoči“ sa mesta: ne mora ništa da pripremi, sila je dostupna od prvog milimetra pedale. Taj osećaj je razlog što i gradski električni auto skromnih brojki ume da deluje brže nego što na papiru jeste, posebno pri kretanju sa semafora.
Benzinac mora prvo da se uvije
Motor sa unutrašnjim sagorevanjem radi suprotno. Pri niskim obrtajima daje malo momenta; da bi došao do svoje pune snage, mora da se uvije u uzak opseg obrtaja u kome je „u svom elementu“. Zbog toga benzinac prvo gradi obrtaje pa tek onda gura i osećaj je da ubrzanje dolazi sa malim zaletom, a ne odmah. Dizel i benzinac se tu razlikuju po širini tog opsega, ali nijedan ne prilazi rasponu u kome elektromotor ostaje upotrebljiv.
Zašto benzinac ima menjač, a električni auto nema
Tu je i razlog za menjač. Pošto benzinski motor dobro radi samo u uskom opsegu obrtaja, potrebno je više stepeni prenosa da bi se motor stalno vraćao u taj opseg, otud prebacivanje brzina. Elektromotor koristan moment daje u vrlo širokom opsegu, od nule do vrlo visokih obrtaja, pa mu je dovoljan jedan fiksni prenos, bez menjača i bez prebacivanja.
Posledica se direktno oseti. Električni auto ubrzava u jednom potezu, bez prekida sile koji kod menjača nastaju pri svakom prebacivanju. Benzinac ubrzava na preskoke: nalet, promena brzine, pa novi nalet. Upravo ta neprekinutost čini da i osrednje jak električni auto deluje žustro, posebno u gradskoj vožnji.
Zašto prednost slabi pri velikim brzinama
Taj snažan osećaj najjači je pri kretanju i u srednjim brzinama. Kako brzina raste, elektromotor prelazi u režim u kome snaga ostaje približno ista, ali obrtni moment opada pa silovit pritisak u leđa popušta. Zato je električni auto najubedljiviji od starta i u gradu, dok se pri vrlo velikim brzinama razlika prema jakom benzincu smanjuje.
Na kraju, razlika u ubrzanju nije samo broj u tabeli, nego oblik kojim sila stiže trenutna, ravna i neprekinuta kod električnog, postepena i isprekidana kod benzinca. Zato dva auta sa sličnim vrednostima za ubrzanje od nula do sto na papiru mogu da se voze sasvim drugačije: jedan isporuči sve odmah, drugi tek kada se uvije i prebaci u pravu brzinu. Brojka je ista, doživljaj nije.