Taksa koja se ne plaća: Kako zeleni vodonik štiti srpsku industriju od evropskih nameta

Nova stavka u bilansu izvoznika

Svaka kompanija koja izvozi u Evropsku uniju uračunava nove troškove u svoje obračune. CBAM, EU ETS, ekološke naknade i sertifikati porekla nisu više buduće obaveze nego stavke koje se prijavljuju svakog tromesečja.

Tema zelenog vodonika u srpskoj industriji se najčešće analizira kroz cenu po kilogramu. Praktičnija analiza uključuje i trošak ostajanja na sivom vodoniku. Razlika za tipično postrojenje koje izvozi u EU iznosi nekoliko miliona evra godišnje.

CBAM: Granica koja košta

CBAM je propis EU koji od srpskih izvoznika čelika, gvožđa, aluminijuma, đubriva, cementa, vodonika i struje traži da prijave količinu CO2 emitovanog tokom proizvodnje. Na osnovu tih emisija obračunava se taksa po istoj ceni po kojoj evropske fabrike plaćaju u sistemu EU ETS.

Cena CO2 sertifikata u EU se trenutno kreće između 70 i 90 EUR po toni. Za srpsku fabriku đubriva koja godišnje emituje oko 200.000 tona CO2 zbog sivog vodonika u amonijaku, godišnji CBAM račun iznosi između 15 i 18 miliona EUR. U slučaju čeličane, iznos je veći.

Kada se sivi vodonik zameni zelenim, obračun se menja. Amonijak proizveden iz zelenog vodonika ne ulazi u CBAM obavezu na osnovu vodonika. Sertifikat o poreklu je dokument koji se prilaže prijavi i direktno utiče na finalni iznos.

Ekološke takse u Srbiji

Srbija je u poslednjim godinama uvela seriju ekoloških naknada: naknadu za emisije, naknadu za korišćenje vazduha, naknadu za zagađivanje, posebne naknade za sumporni dioksid, azotne okside i čestice. Iznosi su trenutno skromni u poređenju sa EU, ali rastu, posebno u kontekstu procesa pristupanja.

Postrojenje koje koristi zeleni vodonik smanjuje obavezu po većini ovih osnova. CO2 takse otpadaju jer se CO2 ne emituje. Takse na SO2 se ne plaćaju jer sirovina ne sadrži sumpor. NOx se javlja samo u tragovima i kontroliše se standardnim sistemima na izlazu.

Premijska cena za zelenu robu

Evropski kupci sve češće traže dokaz da je roba proizvedena niskougljeničnim procesima. Volkswagen, BMW i Mercedes imaju javno postavljene Scope 3 ciljeve, što ih obavezuje da prate emisije svojih dobavljača. Slično postupaju proizvođači elektronike i veće modne marke.

Srpski izvoznici koji raspolažu sertifikatom porekla zadržavaju pristup tržištu i ostvaruju premiju od 5 do 15 odsto iznad cene konvencionalne robe. Pri izvozu vrednom 100 miliona EUR godišnje, ta premija iznosi između 5 i 15 miliona EUR koje konkurencija bez sertifikata ne može da naplati.

Pristup jeftinijem kapitalu

EU finansira zelene projekte preko više mehanizama, uključujući Evropsku vodoničnu banku I Fond za Inovacije. EBRD i EIB imaju posebne uslove kreditiranja za projekte sa niskougljeničnim profilom. Domaće banke postepeno ugrađuju ove instrumente u svoju ponudu.

Kapital za zeleni vodonik košta 1 do 3 procentna poena manje od kapitala za projekte zasnovane na fosilnim gorivima. Za projekat vredan 50 miliona EUR, ta razlika u proseku znači oko pola miliona EUR uštede godišnje samo po osnovu kamate.

Konkretan primer: Fabrika đubriva

Fabrika đubriva godišnje proizvodi 100.000 tona amonijaka i koristi sivi vodonik iz prirodnog gasa. Godišnje emisije CO2 iznose oko 180.000 tona. Pod pretpostavkom da je projekat tranzicije ekonomski izvodljiv uz dostupne grantove, godišnji efekat izgleda ovako:

ssss

Iznos ostaje u kompaniji svake godine, dok je investicija u tranziciju jednokratna.

Zaključak: šta sada može da uradi srpski izvoznik

Kompanije u srpskom čeličnom, đubrivarskom, hemijskom i petrohemijskom sektoru imaju ograničen rok da pripreme tranziciju pre nego što CBAM obračuni počnu značajnije da utiču na profit. Početni korak nije investicija u opremu nego procena izloženosti: koliko CO2 ulazi u proizvod, koji deo proizvoda ide u EU i koliki je očekivani CBAM trošak u prvih pet godina.

Posle te procene radi se na tri stvari paralelno. Prva je interna tehnička analiza, sa fokusom na postrojenja koja generišu najveće emisije unutar kompanije. Druga je razgovor sa ključnim kupcima u EU o spremnosti da kroz dugoročne ugovore pokriju deo premijske cene, čime se obezbeđuje stabilan prihod za otplatu nove opreme. Treća je aplikacija na evropske fondove, koja se podnosi pre investicije, ne posle, i koja u povoljnim slučajevima pokriva oko trećine kapitalnih troškova.

Kompanije koje ovu pripremu završe do 2028. godine ulaze u period zrelog CBAM-a sa proizvodom koji ima nižu ukupnu cenu i sertifikatom koji konkurencija nema. Kompanije koje to ne urade postepeno gube udeo na evropskom tržištu, bez obzira na kvalitet samog proizvoda.

Po obimu finansijskog efekta, ova tema pripada agendi finansijskog i komercijalnog direktora, ne samo odeljenju za zaštitu životne sredine.

Vodič za redundantno napajanje u industriji

Vodič za redundantno napajanje: kako projektovati sigurnu energetsku infrastrukturu za pogone, data centre i kritične poslovne sisteme za bezbedan rad.

Kako održavati dizel agregat bez skupih zastoja

Saznajte kako održavati dizel agregat kroz redovne provere goriva, ulja, baterije i opterećenja, za pouzdano rezervno napajanje objekta i kontinuitet rada.

Kako planirati fotonaponsku nadstrešnicu

Saznajte kako planirati fotonaponsku nadstrešnicu: od statike i priključka do snage sistema, proizvodnje, troškova, rizika i povraćaja za vašu firmu.

Koliko traje instalacija elektrane u praksi?

Koliko traje instalacija elektrane? Saznajte šta određuje rokove, od projekta i dozvola do montaže, priključenja i puštanja sistema u rad u Srbiji danas.

Baterijsko napajanje hladnjače bez prekida rada

Baterijsko napajanje hladnjače štiti robu, proizvodnju i ugovorene rokove. Saznajte kako se pravilno dimenzioniše BESS za hladni lanac u industriji i pogonu.

Primer integracije solara i HVAC sistema

Primer integracije solara i HVAC sistema pokazuje kako proizvodnja, hlađenje i skladištenje energije smanjuju trošak i rizik poslovanja u industriji danas.

Optimizacija potrošnje cementare bez zastoja

Optimizacija potrošnje cementare smanjuje troškove energije, vršna opterećenja i rizik zastoja kroz solar, BESS i precizno upravljanje industrijskim pogonom.

Budućnost energetskih mikromreža u industriji

Budućnost energetskih mikromreža donosi industriji niže troškove, veću otpornost i precizniju kontrolu proizvodnje i potrošnje energije u realnom vremenu.

Saznajte više

Unesite vaše podatke kako biste dobili više informacija na odabranu temu

Planiraj svoju elektranu

Odgovorite na pitanja ispod kako bi naš inženjerski tim mogao da uradi studiju izvodljivosti nakon koje će vas kontaktirati.

Nakon dostavljanja podataka, naš stručni tim će analizirati Vaš zahtev i pripremiti personalizovanu ponudu sa predlogom optimalnog solarnog sistema za Vaš objekat. Kontaktiraćemo Vas kako bismo predstavili predloženo tehničko rešenje, očekivanu proizvodnju električne energije i odgovorili na sva Vaša pitanja u vezi sa realizacijom projekta.

Solarna elektrana omogućava dugoročno smanjenje troškova električne energije, veću energetsku nezavisnost domaćinstva i doprinosi očuvanju životne sredine korišćenjem energije iz obnovljivih izvora.

Planiraj svoju elektranu

Odgovorite na pitanja ispod kako bi naš inženjerski tim mogao da uradi studiju izvodljivosti nakon koje će vas kontaktirati.

Nakon dostavljenih podataka za izradu studije izvodljivosti, i kada naš inženjerski tim uradi studiju izvodljivosti, predlažemo da organizujemo sastanak gde bismo Vam prezentovali studiju. Takođe, tom prilikom ćemo detaljnije pričati o samoj investiciji i benefitima ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i o mogćim otpisima putem dostupnih fondova (IPARD, RAS, EBRD).  

Pored uštede električne energije, solarnom elektranom možete generisati i dodatne benefite kao što su direktran uticaj na smanjenje emsije CO2 što može direktno uticati na konkurentnost prilikom izvoza na tržištu EU, kao i dodatne benefite uštede hlađenja.

Planiraj svoju elektranu

Izaberite tip objekta za koji želite da planirate solarnu elektranu